Dana 24. i 25. travnja u toplicama sv. Martin naši djelatnici sudjelovali su na znanstveno-stručnom skupu Dani predškolskog odgoja – Zajedno rastemo koji su održani na temu „Stručnjaci kao pokretači promjena u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.“ Odgojiteljice Maja Barać i Vesna Munivrana bile su aktivne sudionice sa izlaganjima primjera dobre prakse. Vesna Munivrana imala je izlaganje na temu „Projekt: Djeca djeci – suradnja dječjeg vrtića Potočnica i dječjeg doma Maestral“, a Maja Barać na temu „Suradnja s lokalnom zajednicom- projekt „Hitne službe“ u našem vrtiću“. (sažeci izlaganja dostupni su niže u tekstu).
Na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji u Zadru na temu „Kakav odgoj želimo?“, održanoj 8. i 9. svibnja, pedagoginja Anita Šuća i ed. rehabilitatorica Andrea Tomašević održale su stručno izlaganje na temu „Potrebe i očekivanja roditelja/skrbnika djece rane i predškolske dobi u odnosu na dječji vrtić“ u kojem su prezentirale rezultate provedenog istraživanja u vrtiću. Sažetak izlaganja dostupan je niže u tekstu.
Fotografije oba događaja možete pogledati u galeriji.
Sažetak 1. Vesna Munivrana
Projekt “Djeca djeci” – suradnja vrtića „Potočnica“ i dječjeg doma „Maestral“
U područnom objektu “Potočnica” dječjeg vrtića “Bili cvitak” Sinj, u pedagoškoj godini 2023./2024. proveo se projekt “Djeca djeci” tijekom kojeg su odgojitelji stupili u kontakt s kolegama iz dječjeg doma „Maestral“ u Splitu kako bi ostvarili suradnju. Uzimajući u obzir da je socijalizacija bitan aspekt koji doprinosi psihofizičkom razvoju djeteta, pogotovo vršnjačka socijalizacija, djeca iz dječjeg doma „Maestral“ posjetili su djecu iz vrtića Potočnica. U projekt su se uključili i roditelji djece iz vrtića Potočnica kao i lokalna zajednica (Grad Sinj). Djeca iz vrtića Potočnica tako su bili iznimni domaćini svojim vršnjacima, a uz to su mnogo toga naučili i osvijestili da nemaju svi jednake šanse u životu, premda Konvencija o pravima djeteta iste garantira svima. No, ono što je najvažnije i što je bio ujedno i cilj ovog projekta je da su djeca iz vrtića shvatila da su oni sami pokretači promjena i da sami mogu drugima pomoći i učiniti ih sretnijima. Ovaj hvalevrijedan projekt nastavlja se i ovu pedagošku godinu.
Ključne riječi: djeca u riziku socijalne isključenosti, socijalna inkluzija, dječja prava
Sažetak 2. Maja Barać
Suradnja s lokalnom zajednicom – projekt „Hitne službe“ u našem vrtiću
U pedagoškoj godini 2023./2024. u područnom objektu Maslačak, vrtića Bili cvitak, proveo se projekt „Hitne službe“ u suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom. Prateći interese djeteta, a potaknuti provedbom edukacije pripadnika JVP-a u našoj skupini, kroz cijelu godinu unutar naše odgojne skupine ugostili smo nekoliko roditelja, pripadnika hitnih službi. Također smo i posjetili neke na njihovom radnom mjestu. U sklopu našeg projekta, najvažnije nam je bilo djeci osvijestiti važnost odgovornosti, ali i važnosti nesebičnog pomaganja jedni drugima. Osim što su poslovi hitnih službi iznimno zahtjevni, također su u suvremenom društvu nedovoljno respektirani, a oni koji se bave s njima djeluju poput heroja iz zasjede. Za djecu predškolske dobi, idealan su odgojni model. Prepoznajući dobrobiti ovog projekta za djecu, roditelji su se maksimalno uključili što je dodatno obogatilo naše malo „istraživanje“. Aktivna participacija djece u svakom aspektu provedbe projekta, učinila ga je hvalevrijednim, a uloga odgojitelja upravo i jest da potakne djecu na aktivno sudjelovanje istovremeno pripremajući ih na „stvarni svijet“ koji je obilježen brzim promjenama.
Ključne riječi: odgovornost, aktivno sudjelovanje u društvenoj zajednici, humanost
Sažetak 3. Anita Šuća i Andrea Tomašević
Potrebe i očekivanja roditelja/skrbnika djece rane i predškolske dobi u odnosu na dječji vrtić
Ovaj rad problematizira razloge odnosno potrebe roditelja/skrbnika za što ranijim uključivanjem djece u dječji vrtić te njihova očekivanja od dječjeg vrtića kao odgojno-obrazovne ustanove. Podaci su dobiveni provedbom anketnog upitnika s roditeljima upisane djece, kao i provedbom polustrukturiranog intervjua s roditeljima djece s teškoćama u razvoju. Prvenstveno, promjene u strukturi obiteljskih zajednica, ali i svjesnost roditelja/skrbnika o dobrobitima uključivanja djece u dječji vrtić pridonijele su trendu „velikih lista čekanja“ u dječjim vrtićima posljednjih nekoliko godina, dok su dokazane dobrobiti rane intervencije rezultirale i što ranijim uključivanjem djece s teškoćama u razvoju u programe vrtića, ne uzimajući u obzir uvjete u istim, a često niti potrebe djece. Nije teško stoga izvesti zaključak da se potrebe roditelja/skrbnika 21. stoljeća uvelike razlikuju u odnosu na roditelje/skrbnike 20. stoljeća i da je tendencija što ranijeg uključivanja djece u vrtić rezultat promjena u strukturama obiteljskih zajednica, dok je sami odgoj sve više prepušten odgojno-obrazovnim institucijama odnosno odlukama države. Nameće se pitanje opstanka ovakvog modela sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kojeg u Republici Hrvatskoj i u trenutku pisanja ovog članka reguliraju zastarjeli akti, a kakav odgoj želimo tek treba definirati.
Ključne riječi: institucionalizirani odgoj, obiteljski odgoj, rana intervencija
Tekst priredila: Anita Šuća, pedagog
